Povijest Linuxa je vezana uz povijest UNIX-a i programa nazvanog Minix. Minix je bio operativni sustav koji je napisao poznati i cijenjeni znanstvenik Andrew Tannebaum.
Ovaj operativni sustav je postao popularan za razne PC platforme uključujući i MS-DOS računala. No, o Minixu će biti više riječi u nastavku. Najprije slijedi kratka povijest UNIX-a.
Iako je tvrtka AT&T stvorila operativni sustav UNIX, mnoge druge tvrtke i pojedinci su se trudili poboljšati osnovnu ideju. U idućim ćete odlomcima upoznati nekoliko najpoznatijih inačica koje se danas koriste.
AT&T
Ken Thompson (programer tvrtke AT&T Bell Laboratories) i grupa ljudi koja radi pod njegovom upravom, razvili su operativni sustav koji je bio prilagodljiv i u potpunosti je odgovarao njihovim potrebama. Govori se da je Ken, koji je koristio operativni sustav MULTICS, dugo držao da je novi proizvod UNIX u osnovi šala njega i njegova razvojnog tima. MULTICS je bio višekorisnički operativni sustav, dok je naziv UNIX nastao od riječi uni, koja označava jedninu. Najzanimljivije u cijeloj priči je to što je MULTICS, kao višekorisnički operativni sustav zapamtilo samo nekoliko korisnika, dok je UNIX postao industrijski standard za višekorisničke i višezedaćne operativne sustave.
BSD
Berkeley Software Distribution (BSD) – sveučilište Berkeley u Kaliforniji je objavilo prvu inačicu UNIX-a, koja je nastala na osnovu AT&T, inačica 7, 1978. godine. Sustav BSD UNIX, kako se tada nazivao u industriji, je sadržavao poboljšanja koja su uveli programeri s Berkeleya, a koja su se odnosila na lakšu uporabu UNIX-a. Poboljšanja su korisničkog sučelja bila pokušaj da se UNIX približi običnim korisnicima, a ne samo naprednim programerima kojima se sviđala njegova prilagodljivost kojom je odgovarao na njihove programske zahtjeve. Iako BSD UNIX nije bio potpuno uskladiv sa sustavom AT&T, njegovi su stvoritelji postigli svoj cilj: dodali su značajke pomoću kojih su ga približili običnim korisnicima.
BSD je postao akademski standard za UNIX. Programeri koji su ga stvorili objavili su operativni sustav pod imenom BSD koji je mogao raditi na Intel platformi. I tu inačicu možete pronaći na Internetu i kod distributera softvera. Autori su također napisali nekoliko članaka u računalnom časopisu Dr. Dobb’s Journal, koji se odnose na stvaranje i razvoj sustava BSD386 ili FreeBSD. Danas je BSDI, komercijalna inačica sustava FreeBSD, još jedan popularni operativni sustav nalik Linuxu.
USL
UNIX System Laboratories (USL) predstavlja još jednu organizaciju koja je razvijala operativni sustav UNIX tijekom ranih 80-tih. Organizacija USL je objavila izvorni kôd svih inačica UNIX-a System V, ali one nisu bile prodavane u to vrijeme.
Zadnja inačica UNIX-a koju je objavila organizacija USL je bila UNIX System V Release 4.2 (SVR4.2), koja označava početak ulaska organizacije na tržište UNIX-a. U suradnji s Novellom stvorena je tvrtka Univel, a organizacija USL je objavila inačicu SVR4.2 pod nazivom UnixWare. Nakon što ju je preuzeo Novell, tvrtka se umjesto programskim kodom počela baviti proizvodnjom UnixWarea. Nakon toga je tvrtka Novell prodala svoju inačicu UNIX-a organizaciji Santa Cruz Operation (SCO).
Nedavno je organizacija SCO načinila besplatnu licencu za javno korištenje SCO UNIX-a (jedan korisnik). Za razliku od Linuxa, distribucija programa stoji 19 dolara. No, iako organizacija SCO nudi kopije svog operativnog sustava, ona ne nudi i izvorni kôd.
XENIX, SunOS i AIX
Krajem 70-tih i početkom 80-tih godina, tijekom razvoja osobnih računala, tvrtka Microsoft je razvila svoju inačicu UNIX-a, sustav XENIX. Procesori osobnih računala počeli su sustizati one na postojećim miniračunalima. Pojavom Intelovog mikroprocesora 80386, brzo je postalo očigledno da XENIX, koji je razvijen isključivo za osobna računala, više nije neophodan. Tvrtke Microsoft i AT&T su ujedinile UNIX i XENIX u jedan operativni sustav nazvan System V/386 3.2., koji može raditi na praktički bilo kojoj hardverskoj konfiguraciji. Sustav XENIX i danas možete nabaviti od organizacije Santa Cruz Operation (SCO). Ova organizacija je sustav razvijala u suradnji s Microsoftom, trudeći se da promocijom XENIX-a na tržištu osobnih računala učine ovu inačicu UNIX-a jednom od komercijalno najuspješnijih.
Tvrtka Sun Microsystems je promocijom sustava SunOS i pripadnih radnih stanica učinila veliki iskorak na UNIX tržište. Tvrtka je objavila inačicu UNIX-a koja se bazira na BSD-u. Doista je zanimljivo da je AT&T-ova inačica SVR4 kompatibilna s BSD-om.
Tvrtka IBM je u područje UNIX-a ušla putem proizvoda nazvanog AIX (Advanced Interactive Executive). Iako AIX nije toliko poznat kao neke druge UNIX inačice, ovaj sustav radi dobro, tako da se bez problema zadržao na tržištu operativnih sustava.
Linux
Linux je djelo studenta računalstva Linusa Torvaldsa. Linux je nastao 1991. godine kao posljedica Linusovog hobija. Linus je tada imao tek 23 godine. Nadao se da će stvoriti robusnu inačicu UNIX-a za Minix korisnike. Sustav Minix, kako je to prije spomenuto, predstavlja program koji je razvio profesor računalnih znanosti Andrew Tannebaum.
Sustav Minix je napisan da bi prikazivao nekoliko znanstvenih koncepata u operativnim sustavima. Torvalds je te koncepte objedinio u samostalan sustav nalik UNIX-u.
Do programa su mogli doći studenti računalstva širom svijeta, tako da su ubrzo nastale zasebne novinske grupe. Linus Torvalds se potrudio ponuditi svojim kolegama korisnicima Minixa bolju platformu koju je bilo moguće pokretati na osobnim računalima.
Linus se opredijelio za računala s procesorom 386 jer je taj procesor imao mogućnost višezadaćnog rada.
Slijedi nekoliko tvrdnji koje je izrekao Linus nakon objave svog sustava Linux:
“Nakon toga sve je postalo jednostavnije, još je uvijek trebalo pisati dosta kodova no imao sam neke uređaje tako da je otklanjanje grešaka bilo jednostavno. U to sam vrijeme počeo koristiti C što je bitno ubrzalo razvoj. Tada sam i počeo ozbiljno razmišljati o svojim megalomanskim idejama da načinim “bolji Minix od Minixa”. Nadao sam se da ću jednog dana moći koristiti gcc pod Linuxom…“;
“Dva je mjeseca trebalo za osnovna podešavanja, a zatim nešto više da bi dobio upravljački program za disk (vjerojatno s greškama, ali radi na mom računalu) i mali datotečni sustav. Tako sam stvorio inačicu 0.01 (krajem kolovoza 1991. godine), koja nije bila dobra jer nije imala upravljački program za disketni uređaj, niti velike mogućnosti.
Mislim da je nitko nikada neće upotrijebiti. No, od tada sam doista zaražen idejom tako da ne želim odustati sve dok ne budem mogao izbaciti Minix.”
Linus je 5. listopada 1991. godine objavio Linux 0.02, odnosno prvu službenu inačicu Linuxa:
“Žalite li za lijepim vremenima Minixa 1.1, kada je čovjek bio čovjek i sam pisao upravljačke programe? Jeste li ostali bez lijepe vrste posla i sada lomite zube pokušavajući neki operativni sustav prilagoditi svojim potrebama? Ne čini li vam se da je frustrirajuće ako sve na Minixu radi? Nema više noćnog rada i rješavanja problema? U tom slučaju vas ovaj sustav može zanimati”;
“Kao što sam spomenuo prije nekoliko mjeseci, radim na besplatnoj inačici operativnog sustava koji je nalik Minixu i koristi se na AT-386 osobnim računalima. Taj je projekt napokon dosegao razinu kada ga se može upotrijebiti (iako to možda neće biti ono što želite), te sam odlučio objaviti izvorni kôd. Radi se o inačici 0.02, pod kojom mogu uspješno pokretati naredbe bash, gcc, gnu-make, gnu-sed, compress i slično.”
Tko je vlasnik Linuxa?
IBM posjeduje OS/2, a Microsoft MS-DOS i MS Windowse, ali tko je vlasnik Linuxa?
Prvo i osnovno, razni ljudi polažu pravo na različite komponente Linuxa. Linus Torvalds pridržava prava na osnovnu Linux jezgru. Tvrtka Red Hat je vlasnik Red Hat distribucije, a Patrick Volkerding distribucije Slackware. Mnogi Linux uslužni programi spadaju pod licencu o javnom korištenju GNU General Public License (GPL). U osnovi, Linus i većina tvoraca Linuxa su svoje djelo zaštitili pomoću te licence koju možete pronaći na Internetu.
Tu ćete licencu ponekad naći i pod imenom GNU Copyleft (pandan riječi copyright).
Ta licenca obuhvaća sav softver proizveden od tvrtki GNU i Free Software Foundation. Licenca omogućava programerima stvaranje softvera za bilo koga i osnovna joj je pretpostavka da bi softver trebao pripadati svima tako da bilo tko može prepraviti program prema svojim potrebama. Jedini je uvjet da i ostali korisnici imaju prava na taj novi, promijenjeni programski kôd.
GNU Copyleft, ili GPL, omogućuje programerima očuvanje njihovih zakonskih prava, ali i korisnicima mijenjanje i prodavanje novih programa. Izvorni programeri ne mogu ograničiti ista takva prava na mijenjanje programa ljudima koji kupuju program. Ukoliko prodate program u istom ili izmijenjenom obliku, morate isporučiti i izvorni kôd programa. Zbog toga Linux uvijek možete dobiti zajedno s njegovim izvornim kôdom.
(Izvadak iz “Linux biblije”)
Volim Ubuntu 