Povijest Linuxa je vezana uz povijest UNIX-a i programa nazvanog Minix. Minix je bio operativni sustav koji je napisao poznati i cijenjeni znanstvenik Andrew Tannebaum.
Ovaj operativni sustav je postao popularan za razne PC platforme uključujući i MS-DOS računala. No, o Minixu će biti više riječi u nastavku. Najprije slijedi kratka povijest UNIX-a.
Linux proslavlja dvadeset godina postojanja.
Linux Foundation je povodom dvadesetogodišnjice objavio kratak animirani video kako bismo se prisjetili – ili naučili po prvi put – kako je Linux poremetio tržište i promijenio svijet.
Vidite li sebe u njegovoj priči?
U računarstvu, kernel je središnja komponenta većine računalnih operativnih sustava, to je most između aplikacija i obrade stvarnih podataka koja je obavljena na razini sklopovlja.
Kernelove odgovornosti uključuju upravljanje sustavom resursa (komunikacija između hardverske i softverske komponente).
Obično kao osnovna komponenta operativnog sustava, kernel može pružiti low-level apstrakcijski sloj za resurse (pogotovo procesora i I / O uređaja) koji aplikacijski softver mora kontrolirati da obavlja svoju funkciju.
To obično čini ove sadržaje raspoloživima za primjenu procesa kroz proces inter-komunikacijskih mehanizama i sistemskih poziva.
GRand Unified Bootloader – skraćeno GRUB, služi za učitavanje operativnog sustava u vašem računalu. Čak i Windowsi imaju svoj loader, ali to nije Grub.
Grub je odnedavno (godinu i pol), narastao i prešao u verziju 2. Nova verzija donosi i nova pravila: više sigurnosti, više mogućnosti i više prilagodljivosti.
Neću Vas zamarati tehničkim pojedinostima, već ću ovdje obraditi dvije važne stvari za običnog korisnika: Grub 2 podešavanje i njegovu reinstalaciju (odn. popravak oštećenog Gruba).
Linus Torvalds je rođen 28. prosinca 1969. u Helsinkiju u Finskoj.
Software inžinjer i hacker – inicirao je razvoj Linux kernela i bio glavni programer linux kernela, a i danas je koordinator projekta. Također je razvio Git – sustav revizijske kontole.
Tux je maskota Linux kernela.
Ima lik pingvina, a postoje i njegove družice Penny i Gown. Originalno ga je nacrtao Larry Ewing.
Ubuntu, kao i ostali linux sustavi, ima čvrsto određenu strukturu mapa. One koji prelaze s Windowsa na Linux to posebno zbunjuje, jer particije postaju mape, isto kao i izmjenjivi diskovi.
Pa, da ne biste bili nevješti, evo kratkog pregleda.
Prvo shell komande…
man – man + komanda ispisuje sve mogućnosti komande (npr. man ls će ispisati sve mogućnosti i način korištenja komande ls)
Slijedi popis direktorija…
Kada ljudi razmišljaju o isprobavanju ili prelasku na Linux (pa tako i Ubuntu, a nadam se da Vam je to prvi izbor), očekuju nekakvu verziju Windowsa.
Možda očekuju bolju, ili čak lošiju (s obzirom na cijenu), ali su potpuno u krivu u bilo kojem slučaju.
Linux NIJE Windows!
Linux je toliko različit od Windowsa, da je potrebno promjeniti način razmišljanja, kako biste se snašli u ovom – POTPUNO DRUGAČIJEM radnom okruženju.
Pa ukoliko ste se odlučili za ovaj pohvalan korak u svom životu, budite svjesni razlike. Jesu li Opera ili Mozilla Firefox verzije Internet Explorera? Naravno da ne. To su potpuno drukčije (i daleko bolje aplikacije). Takav je i Linux, a Ubuntu je njegov najsjajniji biser.
Otvoreni kod omogućava svim zainteresiranim osobama izravno sudjelovanje u unapređenju programa temeljenog na ovoj filozofiji. Sudionici projekta ne trebaju prolaziti različite razine ispitivanja, zapošljavanja ili potpisivanja ugovora o tajnosti podataka kako bi mogi raditi na unapređenju postojećeg programa. Za sudjelovanje je dovoljno samo imati vremena, znanja i dobre volje.
Prednosti ovakvih projekata su otvorenost prema svim sudionicima i otvoreni poziv drugima na aktivno sudjelovanje. Cijeli pokret otvorenog koda se temelji na četiri osnovne točke:
1.Sloboda pokretanja programa za sve namjene
2.Sloboda uvida u rad programa i prilagodbe potrebama – za ovo je potrebno imati pristup izvornom kodu programa
3.Sloboda širenja kopija programa
4.Sloboda poboljšanja programa i dijeljenje te poboljšane inačice drugima
Volim Ubuntu 