Ukoliko želite brzo usvojiti osnovne pojmove, nudimo Vam i ultrakratku verziju ovog teksta:
Petominutni uvod u Ubuntu
A sada krenimo.
Svi žele stabilan, jednostavan, siguran i pristupačan Operativni Sustav na svom računalu. Microsoft Windows je toliko raširen, da većina uopće ne zna za išta drugo. No, s obzirom da upravo čitate ovaj tekst, onda ste barem čuli za Ubuntu Linux i čini se da Vas zanima.
Možda ste sada potpuna neznalica, ali za samo pola sata moći ćete svima oko Vas objasniti šta je to Ubuntu, Linux ili Open Source; i biti još jedan (jedna) od zagovarača otvorenog koda.
Većina korisnika računala koristi ilegalan software, koji višestruko premašuje vrijednost njihovog računala, iako su svjesni da je to i zakonski i moralno nedopustivo.
Dva su osnovna razloga zbog kojih ljudi to i dalje rade:
– Strah od promjene
– Nepoznavanje materije
Na Linuxu leži većina interneta: Google, Facebook, Amazon, Wikipedia (na Ubuntu serveru), većina bankomata i automobilskih računala, većina uređaja za gledanje internet i satelitske televizije…
Ponosni ste vlasnik Android mobilnog uređaja? Onda se koristite Linuxom svakodnevno.
Idemo preskočiti ove dvije sitne prepreke…
Sadržaj:
Osnovne razlike između Linuxa i Windowsa
Ubuntu – Linux za ljudska bića
Nema straha od promjene
Prvo što morate znati je da Ubuntu možete instalirati usporedno s bilo kojim drugim operativnim sustavom (npr. Windowsima), pa čak i u sklopu samih Windowsa, kao običnu aplikaciju:
Usporedna instalacija
Svaki Ubuntu CD nudi više mogućnosti za nove korisnike, kako bi se mogli polako privikavati na novi sustav:
“Živi CD”
Ubuntu instalacijski CD je “Live CD”, što znači da se sustav može pokrenuti direktno s CD-a, bez ikakvoga zapisivanja na računalo.
To Vam daje mogućnost da bacite pogled na Ubuntu, a da pri tome ništa ne mjenjate.
Pogledajte kako to izgleda i usput provjerite kako se Vaš hardware (Vaše računalne komponente) ponaša unutar sustava.
Radi li zvuk, slika ili internet?
Sustav pokrenut direktno s CD-a radi puno sporije nego instalirani sustav, jer se sve mora učitavati s CD-a, raspakirati i onda pokrenuti. Također, ne možete ništa dodatno konfigurirati ili izmjeniti, ali ćete svejedno dobiti prve informacije o izgledu i funkcionalnosti Ubuntu sustava, te testirati hardware.
Više o pokretanju “živog” CD-a pročitajte ovdje.
Dual boot
Dual boot je mogućnost Ubuntu sustava da bude instaliran paralelno s drugim operativnim sustavima. Učitavanjem upravlja program Grub, o kojem ćete saznati kasnije više.
Prilikom instalacije nećete obrisati postojeći sustav (kao što su Windowsi), a u toku instalacije, Grub učitavač će prepoznati sve operativne sustave koji su instalirani i dati Vam mogućnost da prilikom svakog paljenja računala odaberete koji ćete sustav koristiti.
Konfiguracijom Grub-a, možete urediti da se određeni sustav diže automatski nakon određenog vremena. Tako možete namjestiti da se Windowsi dižu nakon sekunde ili dvije, ukoliko ne taknete tipkovnicu. Ako taknete tipkovnicu – možete odabrati neki drugi (recimo Ubuntu) sustav i onda će se taj sustav dići. Na ovaj način gotovo da nećete niti primjetiti da imate Ubuntu instaliran uz Windowse. Jedina promjena bit će “Grub meni”, koji će se pokazati na sekundu ili dvije, a nakon toga (ako ništa ne taknete) se Windowsi normalno učitavaju.
Naravno, možete odabrati i da “Grub meni” bude prikazan dok god ne napravite neki odabir.
Sve ovisi o Vama.
Više o Grub učitavaču možete pročitati u ovom članku.
Wubi
Wubi Vam nudi mogućnost instaliranja Ubuntu operativnog sustava unutar Windowsa.
Instalirat ćete Ubuntu kao običnu Windows aplikaciju, koju možete normalno deinstalirati kao i svaki drugi Windows program ili igru (kroz Add/Remove Programs) .
Odredit ćete koliko prostora ćete dati Ubuntuu i taj će prostor biti rezerviran za njega.
Nakon deinstalacije, prostor na disku Vam se vraća.
Ova opcija je za one koji već imaju iskustva sa instalacijom na Windowsima, a boje se pokušati nešto drugo. Manja je i mogućnost da nešto pogriješite kod instalacije.
Ipak, ako želite Ubuntu instaliran – preporučavam “Dual Boot”, jer prava stvar je ipak prava stvar.
Od verzije 11.04, Windows instalacija Ubuntua se nalazi na zasebnom disku.
USB instalacija
Ubuntu možete instalirati na USB stick. Umetnete stik i podignete Ubuntu s njega.
Na ovaj način imate potpuno operabilan i konfigurabilan sustav, koji je u potpunosti instaliran izvan Vašeg računala.
Ako se zaista bojite šta će se dogoditi instalacijom novog sustava, ovako definitivno nemate šta brinuti, jer zaista NIŠTA ne instalirate na hard disk.
Sve što Vam treba je instalacijski CD ili .iso slika instalacijskog CD-a i mali programčić.
Više o USB instalaciji možete pročitati u ovom članku.
Ne samo to – unutar Ubuntu sustava možete instalirati Windows igre i aplikacije i koristiti se programima na koje ste navikli:
Wine
Wine (Windows emulator) Vam omogućava instalaciju i korištenje Windows programa i igara unutar drugih operativnih sustava, kao što je Ubuntu.
Polovinu koda su napisali volonteri, a drugu polovinu zainteresirane tvrtke.
Ne rade sve Windows aplikacije u Wine-u, ali svejedno ga koriste milijuni širom svijeta.
Korisnici Wine-a pune Wine podatkovnu bazu popisom aplikacija i igara koje bezgrešno rade.
Začudit ćete se kada na popisu ugledate nove i vrlo zahtjevne igre ili razvijateljske alate.
Nemojte misliti da će stvari raditi sporije zato što rade iz emulatora. Neki emulatori tvore virtualne mašine, koje gutaju resurse, pa su zbog toga spori.
Wine nije takav emulator!
Windowsi u svom radu također moraju učitavati razne stvari da bi aplikacije radile. Nevjerojatno zvuči, ali je istinito: Kombinacija Wine-a i Unix (Linux) mašine može pogoniti Windows aplikacije brže i od samih Windowsa.
Važnost Wine-a je neupitna. Windowsi pogone 90% mašina u svijetu i mnoge aplikacije se rade samo za njih. Wine preskače tu prepreku.
Ukoliko ste profesionalac, navikao na profesionalni software, koji nema svoju Linux verziju; ne morate tražiti zamjenu. Koristite alate na koje ste navikli. Wine Vam nudi tu mogućnost.
Često se mlađi ljudi boje Linuxa, jer je većina igara pravljena samo za Windowse. Ništa zato: te igre će, vrlo vjerojatno, raditi bolje i brže na Linux mašini s Wine-om:
Wine se počeo razvijati još davne 1993-će godine i do danas je izuzetno stabilan i ljut emulator.
Instalacija je jednostavna: Wine potražite u Ubuntu Centru Softvera.
Play on Linux
Postoje brojne igre i aplikacije za linux distribucije. Neke smo izdvojili u Pregledima, kako bi se novi Ubuntu (i općenito Linux) korisnici lakše snašli.
Ipak, brojne igre i aplikacije se prave samo za Windows platformu. Ne samo to, ako ste duže vrijeme koristili Windowse, sasvim sigurno ste se navikli na neke aplikacije i želite ih i dalje koristiti.
Play on Linux je aplikacija koja Vam u tome pomaže.
Play on Linux Vam omogućava da lako instalirate i pokrenete brojne igre i aplikacije koje su rađene isključivo za Windows platformu. Play on Linux je siguran, jednostavan za korištenje i, naravno, besplatan.
Zašto Play on Linux?
– ne trebate posjedovati Microsoft Windows licencu da biste se igrali i koristili Play on Linux
– Play on Linux se bazira na Wine-u, te tako koristi sve njegove (mnogobrojne) mogućnosti i prednosti
– besplatan je
– koristi Bash i Python
Naravno, mogući su i neki manji propusti: kratkotrajno usporavanje rada nekih aplikacija ili smanjene grafičke mogućnosti nekih igara. Nisu niti sve igre i aplikacije podržane, ali ih uvijek možete instalirati ručno.
Kroz Play on Linux možete pregledati mogućnosti sustava i podesiti opcije na kojima će raditi.
Play on Linux nije svemoguć, ali koristi provjereni Wine, redovno se apdejta i odmah Vam daje pregled alikacija i igara koje možete provjereno instalirati na Vašu linux mašinu.
Web sjedište: Play on Linux
Kako ste vidjeli kroz ovaj prikaz mogućnosti, možete koristiti Ubuntu bez straha i polako se privikavati na njega, a da pritom i dalje imate svoje Windowse na računalu.
Dakle nema naglih promjena, nema mjesta zbunjenosti ili panici. Polako se prilagođavajte novom sustavu…
…a kada budete spremni – moći ćete reći zbogom ilegalnom softwareu.
Šta je to Linux?
Na Linuxu leži većina interneta: Google, Facebook, Amazon, Wikipedia (na Ubuntu serveru), većina bankomata i automobilskih računala, većina uređaja za gledanje internet i satelitske televizije…
Ponosni ste vlasnik Android mobilnog uređaja? Onda se koristite Linuxom svakodnevno.
Linux i Open Source
Otvoreni kod omogućava svim zainteresiranim osobama izravno sudjelovanje u unapređenju programa temeljenog na ovoj filozofiji. Sudionici projekta ne trebaju prolaziti različite razine ispitivanja, zapošljavanja ili potpisivanja ugovora o tajnosti podataka kako bi mogi raditi na unapređenju postojećeg programa. Za sudjelovanje je dovoljno samo imati vremena, znanja i dobre volje.
Prednosti ovakvih projekata su otvorenost prema svim sudionicima i otvoreni poziv drugima na aktivno sudjelovanje. Cijeli pokret otvorenog koda se temelji na četiri osnovne točke:
1.Sloboda pokretanja programa za sve namjene
2.Sloboda uvida u rad programa i prilagodbe potrebama – za ovo je potrebno imati pristup izvornom kodu programa
3.Sloboda širenja kopija programa
4.Sloboda poboljšanja programa i dijeljenje te poboljšane inačice drugima
GNU/Linux je slobodan operacijski sustav nalik na UNIX. Samu jezgru (eng. kernel) operacijskog sustava napisao je Linus Torvalds uz pomoć programera iz cijelog svijeta. Iako se nekad naziva samo Linux, to zapravo nije ispravan naziv. Linux je naziv same jezgre operacijskog sustava dok je GNU naziv projekta s ciljem razvijanja potpunog, slobodnog, operacijskog sustava nalik na UNIX.
Danas je GNU/Linux moderan operacijski sustav i po svojim karakteristikama ne zaostaje za drugim operacijskim sustavima koji su također u upotrebi. Samo neke od karakterstika koje dijeli s drugim UNIX baziranim sustavima su: višezadaćnost (eng. Multitasking), virtualnu memoriju (eng. Virtual memory), dijeljene biblioteke (eng. Shared Libraries), podrška za umreženi rad i ostalo.
Ubuntu je jedna od najjednostavnijih distribucija za korištenje. Za razliku od ostalih najviše je orijentirana prema korisnicima koji trenutno koriste Microsoft Windows sučelje, pa se odmah nakon umetanja CD-a nudi i mogućnost instalacije nekih programa otvorenog koda i za taj komercijalni operacijski sustav. Ako želite prije instalacije Ubuntu možete i isprobati budući da sadrži i Live verziju cijele distribucije. Ubuntu je temeljen na Debian distribuciji. Ujedno je i jedna od rijetkih distribucija danas za koju možete besplatno primiti CD poštom ako ga ne možete sami preuzeti s Interneta.
Ubuntu projekt financijski održava tvtka Canonical Ltd., stvorena samo u tu svrhu.
Mozilla Firefox
Ovaj program jedan je od najpopularnijih slobnih web preglednika. Radi vrlo brzo i pouzdano, te ne zahtijeva puno resursa, a osim na Linux radi i na Windows i drugim platformama. Osim ugrađenih mogućnosti vrlo jednostavno se može proširivati brojnim drugima raspoloživim slobodno na Internetu.
Mozilla Thunderbird
Izvrstan program za čitanje pošte koji u sebi sadrži ugrađeni filter za neželjene poruke, adresar, news preglednik, sigurnosne i enkripcijske mogućnosti, digitalno potpisivanje, pretraživanje poruka, POP/IMAP protokola, … Iako sadrži vrlo veliki skup mogućnosti sučelje mu je vrlo jednostavno, jasno i prilagodljivo. Osim ugrađenih mogućnosti vrlo jednostavno se može proširivati brojnim drugima raspoloživim slobodno na Internetu.
Ovaj uredski alat sastoji se od skupa programa, koji omogućavaju: napredno pisanje teksta, tablične kalkulacije, izradu prezentacija, uporabu baze podataka, izradu dijagrama, unos i izradu formula. LibreOffice.org može bez poteškoća učitati i uređivati većinu Microsoft Office (Word, Excel, Powerpoint) dokumenata, te ih spremiti u LibreOffice.org ili orginalni oblik. Ovaj alat ima prevedeno sučelje i na Hrvatski jezik.
GIMP je napredan, slobodan i besplatan program za uređivanje i stvaranje grafike. Prvenstveno namijenjen retuširanju i korekcijama fotografija, slikanju i crtanju, montažama i pripremi grafika za tisak. Prema svojim karakteristikama sličan je programu Adobe Photoshop, a podržava gotovo sve grafičke formate i konverzije iz jednog formata u drugi. Najviše se primjenjuje za pripremu digitaliziranih grafika za prikazivanje na mreži.
Ovaj program koristi se za snimanje i uređivanje zvučnih zapisa. Aktualna inačica raspoloživa je za Microsoft Windows i GNU/Linux operacijski sustav. Ima mogućnost primjene filtera gotovo u realnom vremenu. Podržava vrlo veliki broj audio formata, pa ga se može koristiti i za potrebe konvertiranja iz jednog u drugi zvučni zapis.
Blender je program za izradu 3D modela, animacija i renderiranja. Aktualna inačica raspoloživa je za sve popularne operacijske sustave što uključuje Microsoft Windows i GNU/Linux platformu.
Xara Xtreme je trenutno najbrži grafički program iznimnih naprednih mogućnosti prvenstveno namijenjen izradi vektorske grafike. Vrlo je jednostavan za korištenje i učenje, a omogućava izradu velikog broja različitih vrsti grafičkih elemenata.
Slobodan program za snimanje DVD-a i CD-a.
Open Source je jedna od rijetkih stvari na koju nećete platiti porez.
Pridružite se zajednici slobodnih umova i sudjelujte u svjetskom pokretu.
Slobodan software za slobodne ljude.
To je Open Source.
Osnovne razlike između Linuxa i Windowsa
Kada ljudi razmišljaju o isprobavanju ili prelasku na Linux (pa tako i Ubuntu, a nadam se da Vam je to prvi izbor), očekuju nekakvu verziju Windowsa.
Možda očekuju bolju, ili čak lošiju (s obzirom na cijenu), ali su potpuno u krivu u bilo kojem slučaju.
Linux NIJE Windows!
Linux je toliko različit od Windowsa, da je potrebno promjeniti način razmišljanja, kako biste se snašli u ovom – POTPUNO DRUGAČIJEM radnom okruženju.
Pa ukoliko ste se odlučili za ovaj pohvalan korak u svom životu, budite svjesni razlike. Jesu li Opera ili Mozilla Firefox verzije Internet Explorera? Naravno da ne. To su potpuno drukčije (i daleko bolje aplikacije). Takav je i Linux, a Ubuntu je njegov najsjajniji biser.
Prelazak iz Windowsa u Linux sličan je razlici između pilota aviona i helikoptera. I jedan i drugi voze letjelice, ali te letjelice lete na potpuno različitim principima. I Linux i Windows su operativni sistemi, što znači da napajaju vaš hardware i pokreću software, ali rade na potpuno različitim principima.
- Na prvi pogled: Već kod prvog startanja, primjetit ćete razliku u izgledu grafičkog okružja. Desktop je prazan, umjesto jedne – ovdje su dvije trake. Tu je i dodatni desktop po defaultu. Zbunit će Vas razmještaj elemenata, jer “Start” gumb nije dolje, već gore, a “minimize, maximize i close” gumbi nisu na desnoj nego na lijevoj strani prozora. Predinstaliran software bit će Vam potpuno nepoznat. No, to je stvar navike.
- Cijena: Jedan od osnovnih parametara kod odabira bilo kojeg proizvoda ili usluge je odnos cijene i performansi. S obzirom da je Linux potpuno besplatan, odnos cijene i performansi je u svakom slučaju beskonačno puta na strani Linuxa.
- Sigurnost: Virusi su noćna mora Windows korisnika. Linux je slobodan od tih napasti i dok su Vam Windowsi bez antivirusnog programa (koji opterećuje mašinu i užasno usporava internet) osuđeni na brzu propast, Linux nema tih briga. Za to je zaslužan sustav dozvola. Windowsi daju svakom korisniku mogućnost upravljanja sustavom – kod Linuxa svaki korisnik ima svoje datoteke i NITKO ih drugi ne može dirati bez njegovog dopuštenja. Pa niti virus. Virus može ući u sustav – tamo sjesti i plakati…
- Jednostavnost: Instalacija i održavanje sustava je daleko brže i jednostavnije u sustavima baziranim na linuxu, a NAROČITO ako koristite Ubuntu. S obzirom da u linuxu nema registrara, slobodni ste od gomilanja smeća i ostataka, koji su redovni u Windowsima. Sve aplikacije se nalaze na jednom mjestu (repozitoriji), organizirani i provjereni. Ubuntu je od verzije 10.04 uveo Ubuntu Centar Softwarea, gdje kroz jednostavan i pregledan GUI možete pretraživati i jednim klikom instalirati ili deinstalirati software. DRIVERI su posebna priča. Linux nema drivere poput Windowsa. Redovno se apdejta ili apgrejda KERNEL. Svi driveri su u kernelu. Tako uvijek imate svježe drivere obnovljene jednim potezom. To također olakšava i instalaciju, jer nema posebne instalacije sustava i drivera. Kernel je sve to.
- Organizacija: Gdje su particije? Nema ih. Ustavi su tu, ali kod linuxa je sve u sklopu jednog datotečnog sustava. Tako su vaše particije samo još jedan folder u sustavu. Možda u početku zbunjuje, ali linux je strahovito organiziran sustav. Sve ima svoje mjesto i svoje osobine. Upravo ta organiziranost ga čini tako jednostavnim ga korištenje i održavanje, ali i tako sigurnim.
- Pristup i fleksibilnost: Windowsi su vrlo rigidan i glomazan sustav, dok linux daje pristup terminalu i komandnoj liniji. Sjećate se DOS-a? Ne samo što možete direktno iz komandne linije vladati računalom, imate ovlasti da promjenite bilo koji komadić koda (ako znate) i tako ga potpuno prilagodite sebi.
- Kulturološki šok: Za razliku od korporacijskog softwarea, ovdje imate posla sa otvorenim kodom. Ovaj sustav i software pravi, razvija i održava ZAJEDNICA. Ako postanete Linux korisnik – postajete dio Zajednice. Poboljšavajte i razvijajte linux na radost svih nas! Dok kod Windowsa i korporacijskog softwarea NE smijete brljati po kodu, a ukoliko zaškripi – zovete proizvođača i “sve mu po spisku” dok to ne proradi; kod Linuxa je to obrnuto. Mijenjajte sve! Ako negdje zaškripi – nemate se na koga istresati. Ovaj software niste platili, pa nitko nije ni odgovoran. Sve se rješava u Zajednici. Prošvrljajte forumima i potražite odgovor. SVI ĆE SE UROTITI da Vaš problem riješe!!!
Riješite se okova korporacijskog svijeta i DOBRODOŠLI U SVIJET LJUDI.
Linus Torvalds
Linus Torvalds je rođen 28. prosinca 1969. u Helsinkiju u Finskoj.
Software inžinjer i hacker – inicirao je razvoj Linux kernela i bio glavni programer linux kernela, a i danas je koordinator projekta. Također je razvio Git – sustav revizijske kontole.
Sin dvoje radikalnih novinara i unuk pjesnika, dobio je ime po Linusu Paulingu, dobitniku Nobelove nagrade.
Diplomirao je računalne znanosti u Helsinkiju. Počeo je rano: u vrijeme Commodorea i Spectruma. Za Sincair QL je programirao mašinski kod i text editor, kao i nekoliko igrica.
1996. te dobija posao u Americi, kasnije se seli u Linux Foudation, a kompletno se s obitelji seli u SAD 2004.-te godine.
Linus je neuništivi poklonik Open Sourcea i jedan od ključnih ljudi u njegovom razvoju i širenju.
Iako je htio da se njegov OS zove Freak ( zbog ludosti i zvuka “free” u izgovoru), ipak je ekipa oko njega provukla naziv “Linux” (Linus Unix). Sam je napisao oko 2% kernela.
U početku je (kao i Mark Shuttleworth) razvijao i zagovarao KDE, kasnije je ipak prešao na Gnome, jer ” KDE nikad nije odrastao”.
Trenutno je nastanjen u Portlandu, Oregon, SAD.
Tux
Tux je maskota Linux kernela.
Ima lik pingvina, a postoje i njegove družice Penny i Gown. Originalno ga je nacrtao Larry Ewing.
Desno je njegov uradak – originalni Tux. Ideja o pingvinu kao maskoti došla je od samog Linusa Torvaldsa, a prste je imao i Alan Cox.
Natječaj za logo se održao 1996.-ze godine. Prvi put se ovaj simpatični pingvin pojavljuje u Gimp-u, verziji 0.54.
Ime Tux je izvedeno iz “Torvald`s Unix”, a osim toga i sam frak ili smoking (eng. tuxedo), neodoljivo podsjeća na pingvina.
Tux je danas naširoko raširen i ima ga u tisućama kominacija: Tux roker , vatrogasac, dimnjačar, stilist …
Tux je i glavna zvijezda mnogih igrica: Tux Cart, Tux Math, Tux Strikes Back, Super Tux, Tux Paint, Tux Racer, Tux Typing…
Dok se budete služili Linux sustavom, stalno ćete nailaziti na određene pojmove, koji su Vam trenutno potpuno nepoznati:
Linux kernel
U računarstvu, kernel je središnja komponenta većine računalnih operativnih sustava, to je most između aplikacija i obrade stvarnih podataka koja je obavljena na razini sklopovlja.
Kernelove odgovornosti uključuju upravljanje sustavom resursa (komunikacija između hardverske i softverske komponente).
Obično kao osnovna komponenta operativnog sustava, kernel može pružiti low-level apstrakcijski sloj za resurse (pogotovo procesora i I / O uređaja) koji aplikacijski softver mora kontrolirati da obavlja svoju funkciju.
To obično čini ove sadržaje raspoloživima za primjenu procesa kroz proces inter-komunikacijskih mehanizama i sistemskih poziva.
Linux kernel je kernel operativnog sustava koji koristi obitelj Linux Unix-like operativnih sustava.
To je jedan od najistaknutijih primjera slobodnog i open source softvera.
Linux kernel je objavljen pod uvjetima GNU Opće javne licence verzije 2 (GPLv2),(plus neki firmware sa raznih dozvola), te je razvijen od strane suradnika diljem svijeta. Dan danas razvoj se odvija na mailing listi Linux kernel.
Linux kernel inicijalno je bio zamišljen i stvoren od strane finskog studenta računalnih znanosti Linusa Torvaldsa, 1991.
Linux je brzo nakupio programere i korisnike koji prilagođavaju kod za druge free software projekte, koji se koriste novim operativnim sustavom.
Linux kernel je primio priloge od tisuća programera.
Mnoge Linux distribucije su puštene na temelju Linux kernela.
Struktura mapa
Ubuntu, kao i ostali linux sustavi, ima čvrsto određenu strukturu mapa. One koji prelaze s Windowsa na Linux to posebno zbunjuje, jer particije postaju mape, isto kao i izmjenjivi diskovi.
Pa, da ne biste bili nevješti, evo kratkog pregleda.
/ |
root - korijenski direktorij. Obično sadrži samo druge direktorije. |
/boot |
Sadržava kernel i boot učitavače. Kernel se nalazi pod imenom vmlinuz. |
/etc |
Sadrži konfiguracijske datoteke sustava. Sve ove datoteke su tekst datoteke. Neki primjeri: /etc/passwd Osnovne informacije o korisnicima. /etc/fstab Tablica uređaja koje sustav montira prilikom dizanja. Definira uređaje. /etc/hosts IP adrese i host nazivi potrebni sustavu. /etc/init.d Sadrži skripte koje se pokreću prilikom dizanja sustava.. |
/bin, /usr/bin |
Sadrži većinu programa u sustavu. /bin Programi potrebni sustavu. /usr/bin Korisnički programi. |
/sbin, /usr/sbin |
Administratorski programi (superuser binaries). |
/usr |
Razne stvari koje podržavaju programe (programska podrška). /usr/share/X11 Podrška za X windows sustav. /usr/share/dict Riječnici za speling provjeru. /usr/share/doc Razni dokumentacijski fajlovi, raznih formata. /usr/share/man Man stranice (priručnik). /usr/src Source code fajle. I čitav linux kernel source kod. |
/usr/local |
Sadrži programe koji nisu dio službene distribucije. Ukoliko želite neke programe samostalno instalirati: |
/var |
Sadrži datoteke koje se mijenjaju dok je sustav u pogonu. /var/log Log datoteke. Pogledajte ih s vremena na vrijeme, čisto da provjerite je li sustav OK. /var/spool Datoteke koje koristi neki proces (printer ili mail). Npr. mail se kod primanja prvo smješta u /var/spool/mail |
/lib |
Dijeljeni librariji (kao DLL u ostalim sustavima) |
/home |
Ovdje korisnici drže svoje datoteke. Zapravo, ovo je jedino mjesto gdje korisnici smiju pisati i brisati. Poželjno staviti na zasebnu particiju. |
/root |
Direktorij superusera ! |
/tmp |
Ovdje programi pišu svoje privremene datoteke. |
/dev |
Poseban (i pomalo čudan) direktorij. Ne sadrži datoteke – već uređaje ! Svi uređaji koje prepoznaje kernel se nalaze ovdje. |
/proc |
Također poseban direktorij. On ne sadrži datoteke. On zapravo ništa ne sadrži – potpuno je virtualan ! |
/media,/mnt |
Ovdje se nalaze montirani uređaji. Sustav montira razne uređaje. Neke i kod botanja (etc/fstab). /media |
Softver repozitoriji
Softver repozitorij je spremište programskih paketa koji se mogu preuzeti i instalirati na kompjuter.
Mnogi izdavači softvera i druge organizacije održavaju servere na internetu za tu svrhu, bilo besplatno ili za pretplatu.
Repozitoriji mogu biti isključivo za pojedine programe, kao što je CPAN za jezik Perl, ili za cijeli operativni sustav. Operateri takvih repozitorija obično pružaju sustav upravljanja paketima, alate namijenjene za pretraživanje, instaliranje i drugi način manipuliranja programskim paketima iz repozitorija. Na primjer, mnoge distribucije Linuxa koriste Advanced Packaging Tool (APT), obično se nalazi u Debian distribucijama (poput Ubuntu Linuxa).
Tu su i više nezavisnih paketa za upravljanje sustavima, kao što su pacman, a koristi se i u Arch Linux i equo, itd.
Kako su softver repozitoriji dizajnirani da uključuju korisne pakete, glavni repozitoriji su dizajnirani da su malware-free. Ako je računalo konfigurirano za korištenje digitalno potpisanog repozitorija od renomiranih dobavljača, te je formiran s odgovarajućim sustavom dozvola, to značajno smanjuje opasnost od zlonamjernih programa u tim sustavima.
Kao nuspojava, mnogi sustavi koji ove mogućnosti nemaju, zahtijevaju anti-malware softver, kao i anti-virus softver.
Većina glavnih Linux distribucija na mnogim repozitorijima diljem svijeta, ima presliku glavnog repozitorija.
Postoji doslovno tisuće Ubuntu programa na raspolaganju kako bi se zadovoljile potrebe Ubuntu korisnika. Mnogi od tih programa su pohranjeni u arhivi softvera, koji se obično se nazivaju spremišta.
Repozitoriji čine instalaciju novog softvera na Ubuntu izuzetno lakim, koristeći internetsku vezu, a također pružaju visoku razinu sigurnosti, jer svaki program dostupan u spremištima je temeljito testiran i izgrađen posebno za svaku Ubuntu verziju.
Ubuntu softver repozitoriji su organizirani u četiri odvojena područja ili “komponente”, prema razini potpore koju nudi Ubuntu i da li je ili ne, program u skladu s Ubuntu Free Software Filozofijom.
Repozitorij komponente su:
Main (Glavni) – službeno licenciranog softvera.
Restricted (Ograničeni) – Podržani softver koji nije dostupan pod potpuno slobodnom licencom.
Universe (Univerzalni) – Zajednica održava softver, tj. nije službeno podržan softver.
Multiverse (Multiverzalni) – Softver koji nije slobodan.
Ubuntu Install CD-i sadrže softver iz “Main” i “Restricted” komponenti spremišta. Jednom kada je vaš sustav svjestan internet lokacija za ova spremišta, mnogo više programa Vam je dostupno za instalaciju. Pomoću softverskih alata za upravljanje paketima, koji su već već instalirani na vašem sustavu, možete tražiti, instalirati i ažurirati svaki komad softvera izravno preko Interneta, bez potrebe za CD-om.
GUI-temeljen program, kojim se obično obavlja upravljanje repozitorijima je “Software repozitoriji“. Ovom sučelju se može pristupiti na nekoliko načina, ovisno o vašoj Ubuntu verziji. (Izbornik: Sustav – Administracija)
Sa repozitorijima je povezan i Synaptic (upravitelj paketima), i Ubuntu Centar Softwarea, gdje možete pregledati ponudu softwarea, downloadati i instalirati (ili deinstalirati) software – a sve to samo jednim jedinim klikom.
Ubuntu Centar Softvera
Ubuntu Centar Softwarea (Ubuntu Software Center – izvorno kodnog naziva AppCenter) je računalni program za pregledavanje, instaliranje i uklanjanje softvera na Ubuntu operativnom sustavu.
Na temelju GNOME aplikacije, gnome-app-install, koji je sličan u funkciji i izgledu, ona služi kao GTK + grafički korisnički front-end za Advanced Packaging Tool, dio Debian sustava rukovanja paketima.
Ubuntu softvera Centar se također može koristiti za dodavanje repozitorija.
Kompletno je napisan u programskom jeziku Python.
Početkom 2009., Ubuntu razvijatelji došli su na ideju, da se paket za upravljanje unutar Ubuntu može poboljšati. Nedavna izdanja Ubuntu, kao što je Ubuntu 9.04 Jaunty Jackalope, uključuju pet aplikacija za upravljanje paketima koje troše prostor i druge resurse, ali i zbunjuju korisnike.
Aplikacije se mogu skinuti korištenjem osnovne “Dodaj / Ukloni” Aplikacije ili Synaptic Package Managera. Update Manager pruža ažuriranja za instalirane pakete i Computer Janitor (računalni domar) čisti pakete koji više nisu potrebni. Software Sources omogućava korisniku odabir lokacije za preuzimanje paketa.
Ubuntu razvijatelji su postavil cilj:
“… Tu bi trebao biti jedan očigledan mehanizam za instaliranje, uklanjanje i ažuriranje softvera u Ubuntu, s očitim imenom i sučeljem koje svatko može koristiti. Imao bi usklađen sustav za programere i entuzijaste, kako bi mogli unaprijediti korisnost opisa i drugih metapodataka za programske pakete. Sučelje ažuriranja softvera treba brusiti kako bi se povećale dobrovoljne instalacije i ažuriranja na milijunima računala na kojima je instaliran Ubuntu. I projekte i prodavače čiji softver je pakiran za Ubuntu, treba poticati da pružaju linkove na njihov softver, kako bi bili prisutni u Software Store, umjesto naredbenog retka upute za instalaciju.”.
Software možete pregledavati po kategorijama, ili pretraživati (pretraživanje uključuje i nazive programa i nazive datoteka i opise).
O svakom programu možete dobiti osnovne informacije i sliku, koje prati link na službenu stranicu na internetu, ako želite saznati još više o programu.
Samo jedan klik na gumb “Instaliraj”, obavit će sve za Vas: i download i instalaciju.
Dok se program instalira, Vi možete nesmetano nastaviti pregledavati ovu, zaista impresivnu, zbirku softwarea i igara, i instalirati ako želite. Programi će se instalirati i simultano.
Većina je programa i igara potpuno besplatna.
Možete i kupiti komercijalne programe ili igre preko Ubuntu Centra Softwarea, a u tome slučaju će cijena biti jasno vidljiva. Sve eventualne financijske transakcije se jednostavno obavljaju preko Vašeg Ubuntu računa.
Možete pregledavati i instaliran Software, te ga jednim klikom deinstalirati.
Ubuntu Centar Softwarea je jedinstvena aplikacija u svakom pogledu.
Instalacija i potraga za softwareom nikada nije bila jednostavnija, a izgled i funkcionalnost napreduju sa svakom verzijom.
Kao početnik, bit ćete u nedoumici koje aplikacije ili igre koristiti.
Zato smo Vam pripremili kratke preglede najkorištenijih besplatnih aplikacija i igara:
Aplikacije
– Audio i Video obrada i reprodukcija
– Grafički alati i preglednici
– Internet preglednici, editori…
Igre
Ubuntu !
Nakon upoznavanja s osnovnim Linux pojmovima, upoznajte Ubuntu, najpopularniju Linux distribuciju.
Ubuntu – Linux za ljudska bića
Ubuntu je jedan od računalnih operacijskih sustava sličnih Unixu. Ubuntu je nastao kao izvedenica sustava Debian GNU/Linux i koristi Linux kao jezgru operacijskog sustava.
Ubuntu se gotovo u potpunosti temelji na slobodnom softwareu..
Projekt Ubuntu vodi tvrtka Canonical Ltd. koju je osnovao južnoafrički biznismen Mark Shuttleworth.
Ideja Ubuntu projekta je stvoriti operativni sustav, baziran na slobodnom softwareu, koji će biti lak za instaliranje, korištenje i nadogradnju.
Svakim novim izdanjem Ubuntu napreduje na tom putu. Zapravo je Ubuntu, već sada, pretekao sve svoje takmace, uključujući poznati Microsoft Windows.
– Ubuntu je jednostavniji za instalaciju i korištenje.
– Ubuntu je daleko sigurniji.
– Ubuntu je potpuno besplatan.
Prva inačica Ubuntua izišla je 20. listopada 2004, a nove inačice izlaze redovno svakih 6 mjeseci.
Svako izdanje nosi broj godine i mjeseca izdanja: 11.04 – znači da verzija izlazi u travnju 2011. Neke inačice nose oznaku LTS (Long Term Support) i podržane su 3 godine (dakle, redovno se izdaju nadogradnje za sav software), odnosno 5 godina na serveru. Ostale su verzije podržane 18 mjeseci.
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Mnogo programera i entuzijasta radi na razvoju projekta. Ubuntu je preveden na sve poznate jezike i u potpunosti internacionaliziran. U prevođenju i razvoju softwarea i samog sustava, možete i sami sudjelovati.
Osnovno izdanje, Ubuntu Desktop Edition, vizualno je oslonjen na grafičko radno okruženje GNOME koje je jednostavno i intuitivno . Postoje i verzije koje koriste i druga grafička okruženja, kao Kubuntu (KDE) ili Xubuntu (Xfce).
Službena izdanja su:
Ubuntu Desktop Edition, za osobna računala (stolna i laptop).
Ubuntu Server Edition, za poslužitelje (servere).
Ubuntu Netbook Edition, za mala prijenosna računala.
Derivati su:
Edubuntu – za obrazovanje, kako u školi, tako i kod kuće.
Kubuntu – distribucija koja koristi grafičko radno okruženje KDE umjesto GNOME.
Mythbuntu -i pretvara Ubuntu u kućno kino i multimedijalni centar.
UbuntuStudio – za uređivanje i stvaranje multimedijalnih sadržaja.
Xubuntu – koristi grafičko radno okruženje Xfce umjesto GNOME.
Mythbuntu, Ubuntu Studio i Xubuntu nisu komercijalno podržani od strane Canonicala.
Za Ubuntu i njegove izvedenice postoji profesionalna podrška (uz naplatu) koju nudi Canonical i njegovi partneri za službena izdanja i komercijalno podržane izvedenice Ubuntua.
Besplatnu pomoć i podršku možete dobiti od zajednice korisnika kroz forume i stranice kao što je ovaj Klub.
Ubuntu filozofija
Odakle naziv Ubuntu?
Ubuntu je etička i humanistička filozofija, fokusirana na oslanjanje i odnos među ljudima.
Riječ Ubuntu ima korijen u Bantu jezicima južne Afrike i predstavlja originalni afrički koncept. Značenje riječi: “Ja sam ono što jesam, zato što smo Mi ono što jesmo”. Slično slikovitom opisu: “Jednu je slamku lako slomiti, ali snop slamki je teško”.
Nadbiskup Desmond Tutu objašnjava Ubuntu na ovaj način: ” Osoba s Ubuntu je otvorena i dostupna drugima, potvrđujući druge, ne osjeća se ugroženom ako su drugi sposobni i dobri, on ili ona ima za pravilo samouvjerenost koja dolazi od spoznaje da su on ili ona pripadnici veće cjeline i osjeća se poniženo kada su drugi poniženi, te kada su drugi mučeni ili potlačeni.
Jedna od izreka u našoj zemlji je Ubuntu – bit ljudskog bića. Ubuntu govori posebice o činjenici da ne može postojati ljudsko biće u izolaciji. To govori o našoj povezanosti. Ne možete biti čovjek sami od sebe, a kad imate ove kvalitete – Ubuntu – to potvrđuje vašu velikodušnost.
Mi mislimo o sebi previše često samo kao pojedinci, odvojeni jedni od drugih, dok ste povezani i ono što radite utječe na cijeli svijet. Kada radite dobro, dobro se prostire svuda, to je za cijelo čovječanstvo. ”
Nelson Mandela objašnjava Ubuntu ovako: ” Putnik kroz zemlju zaustavlja se na selu i on ne mora pitati za hranu ili vodu. Kada dođe, ljudi mu sami daju hranu, zabavljaju ga. To je jedan aspekt Ubuntua, ali za sobom vuče različite aspekte. Ubuntu ne znači da se ljudi ne bi trebali sami obogatiti. Pitanje je: Hoćete li to učiniti kako bi omogučili zajednici oko vas da bude sposobnija i bolja.”
Ubuntu u Africi ima snažan politički, ali prvenstveno vjerski značaj.
Zapadna su vjerovanja, afričkim narodima do dolaska kolonizatora nepoznata.
S obzirom da u Africi postoje mnogobrojne zajednice, sa svojim ritualima i vjerovanjima, svima je zajedničko vjerovanje da preci nastavljaju živjeti među živima kao duhovi, te ukoliko imate nekakav problem ili potrebu – obratit ćete se precima, koji će se za vas zauzeti kod Boga i ljudi. Tako se održava veza i sa živima i sa mrtvima na istoj razini, tvoreći jedinstveno zajedništvo dva svijeta.
Tako će afrikanac dati sve od sebe da postane predak vrijedan poštovanja.
Nije čudno da je Mark Shuttleworth, kao južnoafrikanac, odabrao upravo ovo ime za svoju Debian inačicu, jer je upravo filozofija Linuxa i Open Sourcea: Dijeljenje i zajedničko napredovanje.
Ponosni smo što koristimo i promičemo upravo – UBUNTU.
Ubuntu grafička okruženja
GUI, grafičko korisničko sučelje (en. graphical user interface) je način interakcije s računalom kroz manipulaciju grafičkim elementima i dodacima uz pomoć tekstovnih poruka i obavjesti.
GUI programi prikazuju vizualne elemente poput ikone, prozora i drugih elemenata. Prethodnici GUI programa su izumljeni na Stanford univerzitetu i koristili su tekstualne linkove za upravljanje.
Kasnije su istraživači na Xerox PARC-u unaprijedili i otišli dalje od samo tekstualnih linkova i počeli da koriste grafičko sučelje za njihov Alto računar.I danas se ponekad koristi skraćenica PUI (PARC User Interface). PUI je također koristio prozore, menije, dugmiće, ikone kao i miša.
Osnovno Ubuntu izdanje (Ubuntu), izlazi s GNOME grafičkim okruženjem.
Kako je Canonical za Ubuntu razvio Unity, kao produženu ruku GNOME-a, za očekivati je da će se upravo na Unity-u zasnivati buduća Ubuntu izdanja.
Tako je već za izdanje 11.10 – Oneiric Ocelot, najavljeno napuštanje klasične Gnome ljuske i potpuni prelazak na Unity.
GNOME
GNOME projekt je internacionalna težnja da se napravi računalna platforma jednostavna za korištenje od strane programera slobodnog softvera. GNOME je službeni desktop GNU projekta, a naziv je skraćenica od GNU Network Object Model Environment.
GNOME projekt nudi:
– GNOME desktop okruženje, jednostavno i privlačno korisnicima
– GNOME programerski tim koji je zadužen za razvijanje samog GNOME okruženja i kreiranje aplikacija.
GNOME projekt posebno ističe jednostavnost, korisnost i stvari koje “jednostavno rade”.
Ostali ciljevi projekta su:
Sloboda – napraviti desktop okruženje koje će uvijek biti besplatno, sa source kodom koji je svima dostupan.
Lokalizacija – prevođenje okruženja na razne jezike.
Organizacija – regularni tok izdavanja novih verzija i disciplinirana struktura zajednice.
Podrška – bilo kakav način podrške kompanijama,organizacijama i pojedincima koji koriste GNOME.
Gnome 1 (1999.)
Gnome 2.6 (2004.)
Gnome 2.20 (2007.)
Gnome 2.30 (2010.)
Gnome 3 (2011.)
KDE
KDE (skraćenica za K Desktop Environment) je grafičko sučelje za UNIX operacijske sustave. Projekt je započet 1996. godine, a trenutačno je u inačici 4. To je ujedno i prvo grafičko sučelje koje je u potpunosti prevedeno na hrvatski jezik. Prijevod su radili članovi HULK-a.
KDE je među korisnicima *nix (Unix-like, Unixoidnih) operacijskih sustava poznat kao grafičko sučelje modernog dizajna. To ga čini nešto zahtjevnijim od GNOME ili Xfce.
Sam kreator Linux jezgre (kernela), Linus Torvalds, dugogodišnji je pobornik KDE sučelja. Krajem 2008. godine priznaje da su ga neprilike nagnale da razmisli o korištenju GNOME-a.
Iako je KDE “open” od samog starta, članovi GNU projekta su se zabrinuli zbog korištenja Qt – Toolkita, koji je tada bio vlasništvo Trolltech-a, a kasnije Nokije. U međuvremenu Qt dobija GNU-GPL licencu (otvoren kod).
Svejedno, ovaj problem je mnoge odbio od KDE i ubrzao razvoj i širenje GNOME-a.
Kubuntu – Ubuntu derivat koji koristi KDE okruženje.
Xfce
Xfce je besplatno grafičko sučelje za Unix i srodne operacijske sustave kao što su Linux ili BSD, čiji je razvoj započeo Olivier Fourdan 1996 godine.
Naglasak stavlja na brzinu izvođenja i malo korištenje resursa, dok još uvijek zadržava vizualnu privlačnost.
Xfce se sastoji od zasebno pakiranih komponenti koje zajedno stvaraju potpuno funkcionalno radno okruženje, ali koje se mogu zasebno odabrati za osobno podešavanje okruženja.
Uglavnom se koristi gdje se žele postići prednosti modernog grafičkog sučelja na starijem hardveru.
Temeljen je na GTK+ 2 alatu (kao i GNOME).
Sve postavke moguće je podesiti uz pomoć miša, a konfiguracijske datoteke su skrivene od prosječnog korisnika.
Xubuntu – Ubuntu derivat koji koristi Xfce okruženje.
LXDE
LXDE, (Light X11 Desktop Environment), je desktop okruženje koje je lagano i brzo.
Dizajnirano je da bude user friendly i drži korištenje resursa nisko.
LXDE koristi manje RAM-a i CPU-a, dok još uvijek pruža bogato desktop okruženje.
Za razliku od drugih čvrsto integriranih desktopa, LXDE teži tome da bude modularan, tako da se svaki dio može koristiti samostalno uz nekoliko zavisnosti.
To čini lakšim sidrenje LXDE na različite distribucije i platforme.
Lubuntu – Ubuntu derivat koji koristi LXDE okruženje.
Unity
Do 14.04 LTS Ubuntu će pokretati tablete, telefone, TV-e i pametne ekrane od automobila do uredskih kuhinja, i spajati te uređaje čisto i besprijekorno na desktop, server i oblak.
Unity, grafičko sučelje u današnjem Ubuntu, dizajnirano je s ovom specifičnom vizijom na umu. Iako je sučelje za različite namjene oblikovano sukladno specifičnoj namjeni, temeljni elementi Unity-jpa su raspoređeni na takav način, da stvara usklađenost u svim tim uređajima. To je podrijetlo imena Unity (Jedinstvo) – jedinstven okvir sučelja, da se uklapa u sve zaslone, a podržava sve alate.
Unity (jedinstvo) je shell sučelje za GNOME desktop okruženje razvijeno od strane Canonical Ltd za svoj Ubuntu operativni sustav. Unity je debitirao u netbook izdanju Ubuntu 10,10. Osmišljen je kako bi učinkovitije koristio prostor s obzirom na ograničene veličine zaslona za netbook, uključujući, na primjer, vertikalni program Switcher. Za razliku od GNOME, KDE Software kompilacija, ili Xfce, Unity nije zbirka aplikacija, već dizajniran za korištenje s postojećim GTK + programima.
A sada…
Upoznajmo Unity.
Launcher
Prvo što upada u oči kod Unity sučelja je brzi pokretač (launcher) sa lijeve strane.
U launcher vrlo lako dodavate pokretače aplikacija jednostavnim drag-and-drop sistemom – uhvatite ga mišem i spustite na pokretač. Ako želite izbaciti aplikaciju iz launchera, samo uhvatite ikonu i bacite ju u kantu ili spustite na radnu površinu.
Na launcheru je prikazana svaka aktivna aplikacija i otvoren prozor, pa je lako preskakati s jednog na drugo.
Također jednostavnim klikom na pokretaču mijenjate i radne površine.
Logično su i tipke za upravljanje prozorima (maximize, minimize i close), također smještene na lijevu stranu prozora, čime se smještaju na vrh launchera.
Dash
Jedno od osnovnih obilježja Unity sučelja je Dash.
Tako su “Mjesta” (eng. Places), na koje smo navikli u Gnome, zamijenjeni sa Scopes i Lenses, koji su zapravo sustav filtriranja.
Dash je izuzetno vizualno ugodan, a prilagođena transparencija daje mu moderan izgled .
Dash je u novom ruhu dobio i tipke za upravljanje prozorom (windowed, maximize).
Na dnu su tipke za glavnu dash stranicu, pregled aplikacija, datoteka i pretraživanje glazbene kolekcije direktno iz Dash-a.
Sa uključenim opcijama filtriranja, pogledajmo aplikacije:
Pomalo liči na nekadašnji glavni meni.
Zatim datoteke:
Pa i glazbenu kolekciju:
Mora se priznati, vrlo zgodno filtriranje.
Hud
HUD je pametno pretraživanje unaprijed kroz aplikacijske i izbornike sustava. . Kada ga koristite neko vrijeme, čini se kao da vam čita misli.
Otkad koristim računalo (a to je jaaako dugo), strašno mi je išlo na jetra kopanje po izbornicima aplikacija. To i dalje možete. Izbornici (meniji) su u Unity sučelju, kako ćemo vidjeti dalje u tekstu, smješteni na glavnom panelu.
Ali…
Ako pritisnete tipku Alt otvorit će se Hud (Head Up Display) – koji je zapravo pretraživač izbornika aplikacije.
Tako ćete odmah doći do potrebnih stvari – BEZ dosadnog kopanja po menijima i ikakvog razloga da ih pamtite.
Ljepota i fukcionalnost
Sa desne strane prozora nema ružnih slidera na koje smo godinama bili navikavani. Tu je sada popup slider, koji skoči samo onda kada ga trebate (kada postavite miša na desni rub prozora) i više ne nagrđuje izgled prozora.
Na prozorima, čak i kada su u maksimiziranom obliku, više nema tipaka za minimiziranje, maksimiziranje i zatvaranje.
Tamo je samo naslovna traka:
No, kada postavite miša na traku oni se pokazuju, zajedno sa izbornikom (menijem):
Tako prozori ostaju čisti i lijepi, što je potpuna novost u svijetu grafičkih okruženja.
Donje trake u Unityju nema, pa se otvoreni prozori prikazuju također na luncheru. ALT-TAB switcher (za biranje otvorenih prozora) je vrlo zgodan dodatak kada treba skakati s prozora na prozor.
Za više informacija o prečacima u Unityju, pogledajte članak Unity prečaci.
Gornji panel je sada jedini panel na desktopu.
Na njemu (sa desne strane možete primjetiti ikonice (indikatore), za upravljanje računom, mrežom, zvukom (i glazbom), te chatom, objavama i poštom.
Uz ove, koji su instalirani sa sustavom, možete instaliarati i mnoge druge.
Shutdown tipka izgleda kao zupčasti kotačić, a ovdje ćete nači informacije o sustavu, postavke sustava, pomoć, te prijave i odjave korisnika i gašenje računala.
Desna tipka na radnu površinu i dalje će vam dati postavke pozadine, tema i slično.
Instalaciju softvera sada u potpunosti obavljate kroz USC – Ubuntu Softver Centar.
Ubuntu je od početka Linux za ljudska bića – jednostavan za korištenje i upravljanje, a USC je pravi pokazatelj da je to tako. Nigdje drugdje nećete tako lako i jednostavno upravljati softverom.
Konfiguracija
Unity Tweak vam pruža mogućnost prilagodbe Launchera, Dasha, panela, desktopa, sistemskih fontova i tema.
Instalacija:
Ubuntu Softver Centar
Dakle…
Moderan izgled i potpuna integracija s webom, i u pregledniku datoteka, i u dashu, kroz gwibber i empaty, a posebno kroz Ubuntu One, čini Ubuntu jedinstvenim operativnim sustavom danas. Ako je prije koju godinu Linux izgledao kao zbrkani pokušaj da parira Windowsima i MacOS-u, danas im Ubuntu staje uz bok.
Čak i više od toga.
Dok je u počecima KDE razvijan po ugledu na Windowse, Gnome je otišao dalje od te koncepcije.
Unity potpuno napušta taj koncept i kreće se u potpuno novom smjeru: čisti prozori bez dugmića i skrolera – koje dobijate onda kada ih trebate, a ne zauzimaju vam prostor na ekranu, niti nagrđuju izgled. Launcher postaje osnova, a stari koncept izbornika ostaje u ropotarnici prošlosti.
Mark Shuttleworth
Mark Shuttleworth je rođen 18. rujna 1973., u mjestu welkom u Južnoafričkoj republici. Fakultet je završio u Capetownu, gdje je sudjelovao u postavljanju prve mreže.
Devedesetih godina (prošlog stoljeća, odnosno tisućljeća), bio je dio razvojnog tima za Debian.
1995.-te, Mark osniva Thawte, koja se bavi digitalnim certifikatima i internet sigurnošću.
1999.-te prodaje projekt tvrtci VeriSign za 585 milijuna američkih dolara.
Sa zarađenim novcem, koji mu osigurava ugodan ostatak života, Mark se najzad može posvetiti svojim projektima, zanemarujući njihovu isplativost.
2001. osniva Shuttleworth Foundation, neprofitnu organizaciju, koja se bavi projektima socijalnog značaja, kao i Open Source softwareom.
2004. objavljuje svoju inačicu Debiana, Ubuntu, koju financira kroz svoju kompaniju Canonical. Ltd.
Planetarnu popularnost postiže prvenstveno zahvaljujući medijskoj pompi koja prati njegov turistički izlet u svemir.
Kao drugi svemirski turist u ljuskoj povijesti, od 25. travnja do 5. svibnja 2002. provodi u svemiru, dijelom na Soyuzu, a dijelom na Međunarodnoj svemirskoj postaji. Priprema za let trajala je oko godinu dana, a sve skupa koštalo je oko 20 milijuna dolara.
Posjeduje privatni mlažnjak “Canonical One”. Na boku se nalazi normanski zmaj, maskota HBD Venture Capitala, njegove ulagačke tvrtke, osnovane 2000. godine. Klikom na zmaja u gornjem lijevom kutu Ubuntu Kluba – možete pročitati Markov blog.
Trenutno je nastanjen na Isle of Man, otoku-državi između Britanije i Irske i ima dvojno državljanstvo: južnoafričko i englesko.
Mark Shuttleworth je otac Ubuntu Linuxa i zato mu šaljem veeeeliki pozdrav: Hi, Mark !
Sad je jasnije, možemo početi
Kada ste se upoznali s osnovnim pojmovima, možete najzad postaviti svoj Ubuntu sustav na računalo.
Isprobaj
Kako smo već objasnili, Ubuntu možete isprobati na računalu bez da išta instalirate, promjenite ili zapišete, jer je Ubuntu “živi” CD (od 12.10 verzije DVD ili USB stik).
Kako to učiniti piše OVDJE.
Instaliraj
Ako ste zadovoljni (a kako ne bi bili) možete instalirati svoj Ubuntu sustav – naravno ili samostalno ili u sklopu svog postojećeg sustava ili uz svoj postojeći sustav kao dual boot.
Instalacija Ubuntu sustava !
Dobrodošli u Ubuntu svijet.
Ukoliko ipak bude nekih nejasnoća, samo recite. Sve ćemo razjasniti.
Cijela Ubuntu Zajednica je tu da Vam pomogne.
Svima nam je zadovoljsvo pomoći, jer svi smo bili početnici.
Volim Ubuntu 