Sloboda školama !

Škole u su lijepoj našoj zabiti debelo ovisne o vlasničkom softveru, što čini i učenike i njihove roditelje ovisnima o vlasničkom softveru.

Nastava informatike je, velikim dijelom, tečaj rada na  proizvodima velikih korporacija i taj tečaj plaća država. Dotičnim korporacijama očito nije dovoljno što država o svom (zapravo našem) trošku obučava njihove borgove, već mora još platiti i softver na kojem to radi.

Kod kuće učenici uče na ilegalnom softveru (jer je njihovim roditeljima preskup) i svjesni su toga. Tako od početka učimo djecu da je krađa sasvim normalna i prihvatljiva.

 

No, postoji bolji put.

Kratka povijest Linuxa

Povijest Linuxa je vezana uz povijest UNIX-a i programa nazvanog Minix. Minix je bio operativni sustav koji je napisao poznati i cijenjeni znanstvenik Andrew Tannebaum.
Ovaj operativni sustav je postao popularan za razne PC platforme uključujući i MS-DOS računala. No, o Minixu će biti više riječi u nastavku. Najprije slijedi kratka povijest UNIX-a.

 

Deset stvari koje morate znati o Open Source-u

Uvod: Mitovi, zablude, i konfuzija u vezi open source-a još uvek haraju svetom. Evo par informacija za one koji se premišljaju da pređu na open source rešenja.

Postojali su dani kada se pomen na open source u biznis solucijama — bez obzira na veličinu bizinsa — bio ne zamisliv. Vreme je donelo svoje, open source se više ne smatra izgnanikom. U stvari, open source se sada uzima među prvima u obzir kada je potrebno rešenje. Ali kada se uzima u obzir open source, neke stvari se moraju znati. Ako zaronite naglavačke, možda će vas čekati par iznenađenja.

20 godina Linuxa

Linux proslavlja dvadeset godina postojanja.

Linux Foundation je povodom dvadesetogodišnjice objavio kratak animirani video kako bismo se prisjetili – ili naučili po prvi put – kako je Linux poremetio tržište i promijenio svijet.

Vidite li sebe u njegovoj priči?

Kernel

U računarstvu, kernel je središnja komponenta većine računalnih operativnih sustava, to je most između aplikacija i obrade stvarnih podataka koja je obavljena na razini sklopovlja.

Kernelove odgovornosti uključuju upravljanje sustavom resursa (komunikacija između hardverske i softverske komponente).

Obično kao osnovna komponenta operativnog sustava, kernel može pružiti low-level apstrakcijski sloj za resurse (pogotovo procesora i I / O uređaja) koji aplikacijski softver mora kontrolirati da obavlja svoju funkciju.
To obično čini ove sadržaje raspoloživima za primjenu procesa kroz proces inter-komunikacijskih mehanizama i sistemskih poziva.

Linus Torvalds

Linus Torvalds je rođen 28. prosinca 1969. u Helsinkiju u Finskoj.

Software inžinjer i hacker – inicirao je razvoj Linux kernela i bio glavni programer linux kernela, a i danas je koordinator projekta. Također je razvio Git – sustav revizijske kontole.

Tux

Tux je maskota Linux kernela.

Ima lik pingvina, a postoje i njegove družice Penny i Gown. Originalno ga je nacrtao Larry Ewing.

Linux & Windows

Kada ljudi razmišljaju o isprobavanju ili prelasku na Linux (pa tako i Ubuntu, a nadam se da Vam je to prvi izbor), očekuju nekakvu verziju Windowsa.

Možda očekuju bolju, ili čak lošiju (s obzirom na cijenu), ali su potpuno u krivu u bilo kojem slučaju.

Linux NIJE Windows!

Linux je toliko različit od Windowsa, da je potrebno promjeniti način razmišljanja, kako biste se snašli u ovom – POTPUNO DRUGAČIJEM radnom okruženju.

Pa ukoliko ste se odlučili za ovaj pohvalan korak u svom životu, budite svjesni razlike. Jesu li Opera ili Mozilla Firefox verzije Internet Explorera? Naravno da ne. To su potpuno drukčije (i daleko bolje aplikacije). Takav je i Linux, a Ubuntu je njegov najsjajniji biser.

Open Source

Open Source

Otvoreni kod omogućava svim zainteresiranim osobama izravno sudjelovanje u unapređenju programa temeljenog na ovoj filozofiji. Sudionici projekta ne trebaju prolaziti različite razine ispitivanja, zapošljavanja ili potpisivanja ugovora o tajnosti podataka kako bi mogi raditi na unapređenju postojećeg programa. Za sudjelovanje je dovoljno samo imati vremena, znanja i dobre volje.

Prednosti ovakvih projekata su otvorenost prema svim sudionicima i otvoreni poziv drugima na aktivno sudjelovanje. Cijeli pokret otvorenog koda se temelji na četiri osnovne točke:

1.Sloboda pokretanja programa za sve namjene
2.Sloboda uvida u rad programa i prilagodbe potrebama – za ovo je potrebno imati pristup izvornom kodu programa
3.Sloboda širenja kopija programa
4.Sloboda poboljšanja programa i dijeljenje te poboljšane inačice drugima