Grafička okruženja

GUI, grafičko korisničko sučelje (en. graphical user interface) je način interakcije s računalom kroz manipulaciju grafičkim elementima i dodacima uz pomoć tekstovnih poruka i obavjesti.

GUI programi prikazuju vizualne elemente poput ikone, prozora i drugih elemenata. Prethodnici GUI programa su izumljeni na Stanford univerzitetu i koristili su tekstualne linkove za upravljanje.

Kasnije su istraživači na Xerox PARC-u unaprijedili i otišli dalje od samo tekstualnih linkova i počeli da koriste grafičko sučelje za njihov Alto računar.I danas se ponekad koristi skraćenica PUI (PARC User Interface). PUI je također koristio prozore, menije, dugmiće, ikone kao i miša.

 UNITY

Osnovno Ubuntu izdanje  (Ubuntu), izlazi s UNITY grafičkim okruženjem, razvijenim iz Gnome-a, posebno za Ubuntu.

Unity je jednostavan i intuitivan, a opet vizualno ugodan i moderan.

Naziv Unity (Jedinstvo) je odabran zato što je Unity grafičko okruženje koje je namijenjeno i za desktop i prijenosna računala, ali i za pametne telefone i tablete, donoseći jedno sučelje za sve.

Unity grafičko okruženje, kao osnovno okruženje i dostupno ekskluzivno u Ubuntu, obrađeno je detaljnije u ovom članku.

GNOME

GNOME projekt je internacionalna težnja da se napravi računalna platforma jednostavna za korištenje od strane programera slobodnog softvera. GNOME je službeni desktop GNU projekta, a naziv je skraćenica od GNU Network Object Model Environment.

GNOME projekt nudi:
– GNOME desktop okruženje, jednostavno i privlačno korisnicima
– GNOME programerski tim koji je zadužen za razvijanje samog GNOME okruženja i kreiranje aplikacija.

GNOME projekt posebno ističe jednostavnost, korisnost i stvari koje “jednostavno rade”.

Ostali ciljevi projekta su:
Sloboda – napraviti desktop okruženje koje će uvijek biti besplatno, sa source kodom koji je svima dostupan.
Lokalizacija – prevođenje okruženja na razne jezike.
Organizacija – regularni tok izdavanja novih verzija i disciplinirana struktura zajednice.
Podrška – bilo kakav način podrške kompanijama,organizacijama i pojedincima koji koriste GNOME.

Gnome 1   (1999.)

Gnome 2.06   (2004.)

Gnome 2.20   (2007.)

Gnome 2.30   (2010.)

Gnome 3   (2011.)

Ubuntu Gnome, Ubuntu derivat koji koristi Gnome okruženje.

KDE

KDE (skraćenica za K Desktop Environment) je grafičko sučelje za UNIX operacijske sustave. Projekt je započet 1996. godine, a trenutačno je u inačici 4. To je ujedno i prvo grafičko sučelje koje je u potpunosti prevedeno na hrvatski jezik. Prijevod su radili članovi HULK-a.

KDE je među korisnicima *nix (Unix-like, Unixoidnih) operacijskih sustava poznat kao grafičko sučelje modernog dizajna. To ga čini nešto zahtjevnijim od GNOME ili Xfce.

Sam kreator Linux jezgre (kernela), Linus Torvalds, dugogodišnji je pobornik KDE sučelja. Krajem 2008. godine priznaje da su ga neprilike nagnale da razmisli o korištenju GNOME-a.

Iako je KDE “open” od samog starta, članovi GNU projekta su se zabrinuli zbog korištenja Qt – Toolkita, koji je tada bio vlasništvo Trolltech-a, a kasnije Nokije. U međuvremenu Qt dobija GNU-GPL licencu (otvoren kod).
Svejedno, ovaj problem je mnoge odbio od KDE i ubrzao razvoj i širenje GNOME-a.

Kubuntu – Ubuntu derivat koji koristi KDE okruženje.

Xfce

Xfce je besplatno grafičko sučelje za Unix i srodne operacijske sustave kao što su Linux ili BSD, čiji je razvoj započeo Olivier Fourdan 1996 godine.
Naglasak stavlja na brzinu izvođenja i malo korištenje resursa, dok još uvijek zadržava vizualnu privlačnost.

Xfce se sastoji od zasebno pakiranih komponenti koje zajedno stvaraju potpuno funkcionalno radno okruženje, ali koje se mogu zasebno odabrati za osobno podešavanje okruženja.

Uglavnom se koristi gdje se žele postići prednosti modernog grafičkog sučelja na starijem hardveru.

Temeljen je na GTK+ 2 alatu (kao i GNOME).
Sve postavke moguće je podesiti uz pomoć miša, a konfiguracijske datoteke su skrivene od prosječnog korisnika.

Xubuntu – Ubuntu derivat koji koristi Xfce okruženje.

LXDE

LXDE, (Light X11 Desktop Environment), je desktop okruženje koje je lagano i brzo.

Dizajnirano je da bude user friendly i drži korištenje resursa nisko.
LXDE koristi manje RAM-a i CPU-a, dok još uvijek pruža bogato desktop okruženje.

Za razliku od drugih čvrsto integriranih desktopa, LXDE teži tome da bude modularan, tako da se svaki dio može koristiti samostalno uz nekoliko zavisnosti.

To čini lakšim sidrenje LXDE na različite distribucije i platforme.

Lubuntu – Ubuntu derivat koji koristi LXDE okruženje.

Dostupno je i mnogo drugih grafičkih okruženja, a popis svih i kako ih instalirati, možete vidjeti ovdje.